Aktivno slušanje predstavlja svestan napor da čujete ne samo reči koje druga osoba izgovara nego i poruku koju želi da vam prenese. Ono jeste izgradnja dubljeg poverenja sa vašim sagovornikom kroz razumevanje i poštovanje.

Kod aktivnog slušanja bi trebali da čujemo šta naš sagovornik govori – ne samo ono što mi mislimo da govori ili što bi mi želeli da govori.

Dobri terapeuti, treneri, učitelji, pravi prijatelji su primeri aktivnog slušanja koje se dešava na nesvesnom nivou. Zahvaljujući ovim veštinama ljudi im se poveravaju i grade se dublji odnosi.

Glavni izazovi kod aktivnog slušanja su:

  • Pomeranje fokusa pažnje na druge stvari (smetnje, okolina …)
  • „Dosada“ vezana za temu (kada slušaoc nije zainteresovan za ono o čemu mu pričaju)
  • Umor slušaoca 

Istraživanja pokazuju da mi pamtimo između 20% i 50% onoga šta čujemo! Ovo konkretno znači da kada pričate sa svojim šefom, kolegom ili klijentom 10-ak minuta oni obraćaju pažnju na manje od pola razgovora. Ostaje samo da se nadate da će svi važni delovi i poruke da se nađu u onih ostalih 50%.

Ako vam je teško da se koncentrišete na ono što Vaš sagovornik priča, ponavljajte u sebi reči dok ih izgovaraju – ovo pojačava njihovu poruku i Vašu fokusiranost.

Postoje „male“ stvari koje možete uraditi u toku razgovora kako biste sagovorniku dali više pažnje i pokazali zainteresovanost za ono o čemu priča.

1. PONAVLJANJE

Nekada je dobro ponoviti reči sagovornika i tako potvrditi da li ste se razumeli. „Ako sam vas dobro razumela, rekli ste da …”

2. MALI PODSTICAJI

U toku razgovora zainteresovanost za temu sagovornika se povećava kada koristite veznike i reči sa kojima pokazujete dodatnu zainteresovanost za temu o kojoj se priča. „Stvarno …“ „hmm…“ „Uh …“ „Razumem“ „I onda …“

3. POVRATNA INFORMACIJA

Davanje povratne informacije daje utisak vaše uključenosti u procesu komunikacije i zainteresovanosti za temu. Ovde treba biti oprezan da sama povratna informacija bude konkretna, usmerena na ponašanje i pozitivna.

4. OTVORENA PITANJA

Postaviti otvorena pitanja kako bi dobili još dublje i značajnije informacije. Npr. „Šta misliš da bi se desilo ukoliko …?“

5. TIŠINA

Nekada tišina može da pruži vašem sagovorniku potrebno vreme kako bi se tačno izrazio. Takođe tišina pomaže u neproduktivnim i razgovorima koji odu previše široko.


0 Comments

Leave a Reply

Avatar placeholder

Your email address will not be published. Required fields are marked *